Fiskalizacija 2.0

Od 1. siječnja 2026. godine u Hrvatskoj na snagu stupa Fiskalizacija 2.0, projekt koji donosi značajne novosti u načinu izdavanja i razmjene računa među poduzetnicima. Ova nadogradnja postojećeg sustava fiskalizacije označava puni prelazak na elektroničke račune (eRačune) i dodatno jača transparentnost poslovanja.

Što je to fiskalizacija 2.0 ?

Fiskalizacija 2.0 predstavlja veliki korak prema digitalizaciji hrvatskog gospodarstva i donosi transparentnije, brže i sigurnije poslovanje za sve sudionike tržišta.

Što je eRačun?

eRačun je digitalna verzija računa koji se izdaje, zaprima, obrađuje i arhivira u elektroničkom obliku. On zamjenjuje klasični papirnati račun te omogućuje automatski prijenos podataka između izdavatelja i primatelja, ali i Porezne uprave. Time se postiže veća učinkovitost, sigurnost i kontrola nad financijskim tokovima.

Što se mijenja?

1. Obavezni e-Računi za sve obveznike PDV-a: svi porezni obveznici u sustavu PDV-a, kao i oni izvan njega koji posluju s javnim sektorom (državna i lokalna tijela), bit će obvezni izdavati i razmjenjivati račune u elektroničkom obliku.
2. Obavezni eRačuni u B2B poslovanju: računi u poslovanju između poduzetnika (B2B), poput transakcija između proizvođača, dobavljača i trgovačkih društava, više se neće moći slati poštom ili e-mailom. Umjesto toga, razmjena će se odvijati isključivo putem certificiranih sustava razmjene eRačuna.
3. Fiskalizacija svih B2C računa: svi računi izdani građanima (B2C), bez obzira na način plaćanja (gotovina, kartice, mobilna plaćanja, online servisi kao što su PayPal, Stripe, Revolut, KEKS Pay, Apple Pay, Google Pay), morat će biti fiskalizirani.
4. Fiskalizacija transakcijskih računa: plaćanja putem transakcijskih računa koja su do sada bila izuzeta, također ulaze u obveznu fiskalizaciju.
5. Prijava poslovnih prostora isključivo putem ePorezne: nove prijave i izmjene podataka o poslovnim prostorima moći će se obavljati isključivo digitalno – putem sustava ePorezna. Papirnati obrasci više neće biti prihvaćeni.

Koje prednosti donosi Fiskalizacija 2.0 krajnjim korisnicima?

Iako je Fiskalizacija 2.0 prvenstveno usmjerena na digitalizaciju i modernizaciju poslovanja, poslovni korisnici već sada mogu očekivati niz konkretnih prednosti, uključujući:

1. Veća transparentnost poslovanja: porezna uprava imat će uvid u sve izdane račune i njihove rokove plaćanja. Time se otvara prostor za učinkovitiju kontrolu naplate, što dugoročno može smanjiti broj neplatiša i potaknuti pravovremeno podmirenje obveza.
2. Smanjenje administrativnog opterećenja: uvođenjem automatizacije i digitalne razmjene podataka, poduzetnici će imati manje potrebe za ručnim unosom i slanjem izvještaja. Očekuje se značajno rasterećenje u svakodnevnim administrativnim poslovima.
3. Pouzdana dostava računa: računi će krajnjim korisnicima stizati uvijek na isti, standardizirani način. Time se smanjuje mogućnost da kupac previdi ili izgubi račun, što izravno doprinosi boljoj naplati.
4. Brža i točnija evidencija: zahvaljujući automatskom zaprimaju eRačuna u našoj aplikaciji, više neće biti potrebe za ručnim unosom ulaznih računa. Sustavi za izdavanje računa postat će dvosmjerni – omogućujući pregled svih izdanih i zaprimljenih računa te jednostavno praćenje bilance.
5. Uštede i briga o okolišu: korištenjem eRačuna smanjuje se potreba za ispisom na papir, čime se štede resursi i smanjuju troškovi poslovanja. Time se ostvaruje i pozitivan doprinos očuvanju okoliša.

Važni datumi i rokovi uvođenja Fiskalizacije 2.0

Od 1. rujna 2025.

Poduzetnicima i informacijskim posrednicima omogućeno je testiranje sustava za fiskalizaciju eRačuna i eIzvještavanja. Ukida se mogućnost prijave poslovnih prostora putem papirnatog obrasca – prijave će se vršiti isključivo elektroničkim putem (ePorezna). Ukida se mogućnost navođenja čeka kao načina plaćanja na računima.

Od 1. siječnja 2026.

Fiskalizacija eRačuna postaje obvezna za sve obveznike u sustavu PDV-a te za subjekte izvan sustava PDV-a koji posluju s državnim i lokalnim tijelima. Uvodi se fiskalizacija u maloprodaji za određene proizvode kao što su: dnevni tisak, duhanski proizvodi, poštanske vrijednosnice i slični proizvodi.

Od 1. siječnja 2027.

Korištenje eRačuna postaje obvezno za sve poslovne subjekte: trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, kao i sve javne i proračunske korisnike – neovisno o tome jesu li u sustavu PDV-a.

Što je KPD 2025?

U okviru projekta Fiskalizacija 2.0, uvodi se obveza klasifikacije proizvoda i usluga. To znači da će svi porezni obveznici morati označiti svoje proizvode i usluge pripadajućim šiframa iz KPD sustava.

Gdje pronaći šifre?

Sve šifre, nazivi proizvoda i usluga dostupni su putem sustava KLASUS, i biti će uvedeni u našu aplikaciju. Sustav omogućuje pretraživanje klasifikacija prema nazivu ili šifri te prikazuje pripadajuće opise i indekse – ako postoje.

Što obuhvaća KPD?

Prema Odluci o KPD 2025., pojam „proizvod” obuhvaća robu i usluge – sve što je rezultat ekonomske djelatnosti. KPD 2025. je hijerarhijska klasifikacija koja se koristi za:

1. praćenje i analizu prometa po proizvodima i uslugama
2. statističko izvještavanje
3. fiskalizaciju i razmjenu eRačuna

Zašto je KPD važan?

1. Obvezna je pravilna evidencija i razvrstavanje prometa po proizvodima i uslugama.
2. Omogućuje bolju digitalnu integraciju između sustava za izdavanje računa i fiskalizacije.
3. Priprema poduzetnike za novu fazu digitalnog poslovanja i izvještavanja.

Poduzetnicima se preporučuje da pravovremeno povežu sve svoje proizvode i usluge s KPD šiframa, čime će olakšati prijelaz na eRačune i ispunjavanje fiskalnih obveza.

Tko je obvezan imati elektronički arhiv (e-arhivu)?

Odgovor je jasan – svi poslovni subjekti koji šalju ili primaju eRačune obvezni su osigurati elektronički arhiv.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava uređeno je člankom 10. Zakona o računovodstvu, koji propisuje: "Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade."

To znači da račun ispisan i fizički arhiviran u registrator radi knjiženja u poreznom smislu nema nikavu vrijednost, već se mora pohraniti u strukturiranom elektroničkom obliku. Obveza uspostave sigurnog i kontroliranog elektroničkog arhiva odnosi se na sve poslovne subjekte, ne samo na javne ili sektorske naručitelje.

Kako osigurati elektronički arhiv ?

Elektronički arhiv (eArhiv) može se:

1. ugovoriti kod odobrenog informacijskog posrednika
2. organizirati interno, u okviru naše aplikacije. cPIS aplikacija interno vodi e-arhivu ulaznih i izlaznih računa, svaki ulazni i izlazni eračun (XML dokument) se arhivira i može se bilo kada preuzeti i dodatno lokalno pohraniti, ako to želite.

U oba slučaja, potrebno je osigurati da izvorni dokument ostane vjerodostojan (identitet pošiljatelja), sadržaj bude cjelovit i da dokument bude nepromjenjiv kroz cijelo razdoblje pohrane.

Koliko dugo treba čuvati eRačune?

Prema zakonskim odredbama, eRačuni kao knjigovodstvene isprave moraju se čuvati najmanje 11 godina. Odgovornost za pravilnu pohranu i dostupnost tijekom cijelog razdoblja snosi poslovni subjekt.